Kako napisati seminarski rad?

Riječ seminar izvedena je iz latinske riječi seminarium ( lat. semen gen. seminis sjeme, seminarium), što znači „rasadnik“ , „sjemenište“ (teol. škola s internatom u kojoj se obrazuju budući svećenici).

Seminar je oblik praktične nastave na visokim školama radi učvršćenja i produbljenja znanja stečenih na predavanjima. Također predstavlja kraći tečaj (nekoliko sati, dana) na kojem se polaznicima elaboriraju određena znanja [seminar o računovodstvenim propisima]

Seminar je jedna od dominantnih metoda nastave u visoko obrazovanju. Termin seminar se koristi za označavanje polustrukturirane grupne rasprave kojoj obično prethodi prezentacija neke ideje.

Sa socijalnog aspekta, u seminaru se uspostavlja kontakt između predavača i polaznika. U obrazovnom kontekstu, u seminaru se utječe na razvijanje intelektualnih vještina višeg stupnja kao što su samostalno zaključivanje, rješavanje problema i formiranje stavova. Također se stječu interpersonalne vještine poput aktivnog slušanja, držanja govora, raspravljanja, argumentiranja i vođenja grupe.

U sustavu obrazovanja, važno je njegovati takve pristupe učenja kojima se razvijaju sposobnosti analize i sinteze, nezavisne prosudbe i sposobnost komuniciranja.

Uspjeh seminara ovisi o vještini voditelja (predavača) i njegovoj sposobnosti upravljanja dinamikom grupe. Najbolja veličina grupe za izvođenje seminara je između 8 i 20 polaznika.(Informacije preuzete sa: https://hr.wikipedia.org/wiki/Seminar na dan 3.1. 2019)

 

Upute za izradu seminarskog rada (preuzete sa: http://arhiva.medri.uniri.hr/microbiology/naputak_seminarski_rad.doc  na dan 3.1.2019.):

Naputak za pisanje SEMINARSKOG RADA

 

Svrha seminarskoga rada

Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu izabrane teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi.

Ciljevi su izrade seminarskoga rada:

• proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
• unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
• stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
• umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
• suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).

 

Tema seminarskoga rada

Na oglasnoj ploči Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju će biti izvješene teme seminarskih radova po studentima/grupama.

 

Predaja i prezentacija seminarskoga rada

Studenti trebaju poslati primjerak seminarskog rada na e-mail adresu mikromedri@gmail.com u dogovorenomu roku koji će biti istaknuti zajedno s temom rada na oglasnoj ploči.Osim pismenog rada, student će svoj seminarsk rad prezentirati u obliku 10-15 minutne Power point prezentacije tijekom redovnog seminara prema nastavnom programu.

 

Metodologija izrade rada

U skladu s izabranom temom i radnim naslovom student pristupa izradi seminarskoga rada. Dodjeljena tema i radni naslov predstavljaju osnovni okvir za oblikovanje sadržaja rada. Student prikuplja naslove knjiga i članaka koji obrađuju područje rada.

Čitanje stručne literature nužan je preduvjet daljnjega samostalnoga rada. Završna struktura rada uključuje točan naslov rada te oblikovanje i podjelu sadržaja po glavama i poglavljima.

Seminarski rad treba biti napisan čitko i pregledno u formatu A4, sa slobodnim rubnicima od 2,5 cm i u dvostrukom proredu. Treba rabiti pismo veličine 10 do 12 tipografskih točaka s obvezatnom potporom svih hrvatskih znakova.

Opseg rada treba iznositi od 5 do 10 stranica, uključujući slike, skice, tablice, grafikone, sheme, itd. Sve stranice moraju biti numerirane, tj. označene brojevima. Tekst mora biti pisan hrvatskim književnim jezikom, po svim gramatičkim i pravopisnim pravilima.

 

 

 

Vanjska ili omotna stranica, odnosno naslovna stranica seminarskog rada je nulti list na kojem se navodi:

 

– na sredini, pri vrhu stranice treba stajati:

 

 

MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Medicina

 

 

 

 

 

 

 

 

– ispod toga na sredini lista:

ime i prezime autora

 

 

 

 

 

 

– ispod toga na sredini lista:

naslov

(formiran prema radnom zadatku). U naslovu ne smije biti kratica, imena mikroorganizama se uvijek pišu kurzivom (ukošeno, npr. Salmonella enterica) ili potcrtano (Salmonella enterica) s tim da se ime roda piše velikim početnim slovom, a ime vrste malim slovom; imena mikroorganizama se ne dekliniraju

 

 

 

 

 

 

 

 

– ispod toga na dnu lista:

Datum

 

 

SADRŽAJ – predstavlja tematski sažetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi glava, poglavlja, odjeljaka, točaka i ulomaka. Naslov “SADRŽAJ” piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice.

 

1. UVOD – Tekst seminarskoga i diplomskoga rada započinje uvodom. Stranice uvoda najčešće se označavaju arapskim brojem 1. Uvod čini oko ¼ od ukupnog broja stranica; u njemu se navode osnovne definicije vezane uz temu seminarskog rada te cilj seminarskog rada.

 

2. RAZRADA TEME – opisuju se saznanja iz literature o seminarskoj temi. Ovaj dio je moguće rasčlaniti na više podnaslova. U ovom dijelu moguće je koristiti priloge tj. tablice i slike (slikom nazivamo i grafikon, dijagram, shemu, fotografiju, itd.) za koje, ukoliko nisu autorske (vlastite), mora biti naveden izvor. Numeriraju se kroz rad arapskim brojevima u onom slijedu kojim se pojavljuju i u pravilu se smještaju odmah uz tekst u kojem se opisuju. Svi prilozi moraju biti naslovljeni. Naslovi slika nalaze se uvijek ispod tijela slika, a naslovi tablica nalaze se uvijek iznad tijela tablica (prema niže prikazanom primjeru). I slike i tablice moraju biti objašnjene i jasne same za sebe, pa se u njima ne smiju rabiti kratice i oznake koje na istom mjestu, tj. u njima samima ili odmah ispod (za tablice), nisu i tumačene. Svaka slika i tablica mora biti objašnjena u tekstu.

 

Primjeri za slike:

 

 

 

Slika 1. Zastupljenost lišajeva na stablima u parku

 

 

 

 

 

Slika 2. Agregatna stanja vode

 

 

Tablica 1. Utjecaj nedostatka vlage tla na kritične točke u fazama rasta masline

 

 

 

4. ZAKLJUČAK (ili ZAKLJUČCI) – ispisuje se krajnji zaključak; ili se po točkama ispisuju najvažniji zaključci izvedeni iz seminarskog rada. Zaključak mora započeti na zasebnoj stranici. Naslov “ZAKLJUČAK” ili “ZAKLJUČCI” piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice..

 

6. LITERATURA – navodi se po točkama, abecednim redom sva literatura korištena u radu; također se navode web stranice ukoliko je korišten internet. Knjige iz obvezatne literature za kolegij ne mogu služiti kao jedini i primarni izvor podatak, kao ni http://www.wikipedia.com.

 

U radu se smiju navoditi (citirati) samo objavljeni podatci. Literatura se obvezatno navodi Vancouverskim stilom, pa se referencije nižu redoslijedom pojavljivanja u tekstu. Referencije treba pisati vrlo precizno, pridržavajući se svih pravila pisanja (redoslijed podataka, skraćivanje naziva, rečenični znakovi kao razdjelnici i sl.). Odlične upute o pisanju referencija na hrvatskom jeziku pristupnici mogu pronaći u svakom broju Liječničkog vjesnika (napomena: u tekstu citate treba navoditi brojevnim oznakama u zagradi npr. (1), a ne brojevima u potenciji kako to radi Liječnički vjesnik. Kratice časopisa rabe se kako ih navodi

Index Medicus. Ako izvor koji se citira ima do šest autora, onda se navode svi autori, a ako ima sedam i više autora, onda se navode prva tri autora i popis zaključuje s “i sur.”. Stranice u knjigama u pravilu se navode, no ne moraju u prigodama kad se tekst odnosi na cjelokupno izdanje te knjige. Referencije završavaju točkom.

 

 

Primjeri:

 

Članak u časopisu:

Šantić M,  Al-Khodor S,  Abu Kwaik Y. Cell biology and molecular ecology of Francisella tularensis. Cell microbiol. 2010;2:129-139.

 

ili suplementu časopisa

Draghici S, Khatri P, Shah A, Tainsky MA. Assessing the functional bias of commercial microarrays using the onto-compare database. Biotechniques. 2003;(Suppl):55-61.

 

Poglavlje u knjizi:

Bhatia S, Robinson LL. Epidemiology of leukemia in childhood. U: Nathan DG, Orkin SH, Look AT, Ginsburg D (ured). Nathan and Oski’s Hematology of Infancy and Childhood. Philadelphia: Saunders Company, 2003;1081-110.

 

Organizacija kao autor rada:

Institute of Medical Illustrators. Photography of cleft audit patients. J Audiov Media Med. 2004;27:170-4.

 

Časopisi dostupni na internetu

Bubonja M, Vučković D, Rubeša-Mihaljević R, Abram M. Činitelji bakterije i domaćina u patogenezi listerioze. Medicina. 2007; 43 (1):15-20. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36764

 

Podatci s interneta

Organ Procurement and Transplantation Network. National Data Reports. Dostupno na http://www.optn.org/latestData/step2.asp.  Pristupljeno 7. siječnja, 2012.